{"id":3404,"date":"2024-09-29T23:50:59","date_gmt":"2024-09-29T21:50:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.testovi.covermagazin.com\/?p=3404"},"modified":"2024-09-29T23:51:45","modified_gmt":"2024-09-29T21:51:45","slug":"__trashed","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.testovi.covermagazin.com\/?p=3404","title":{"rendered":"\u0160to je inteligencija – mitovi i \u010dinjenice"},"content":{"rendered":"\n
\"Inteligencija<\/a>
\u0160to je inteligencija<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

\u0160to je inteligencija – mitovi i \u010dinjenice<\/h2>\n\n\n\n

Nema puno pojmova koji izazivaju toliko zanimanje kao i razli\u010dite interpretacije kao inteligencija. \u0160to je inteligencija, kakva je njezina struktura, odre\u0111uje li se naslje\u0111ivanjem ili se razvija ovisno o pojedincu?<\/p>\n\n\n\n

Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od sposobnosti u\u010denja iz iskustva, prilago\u0111avanja novim situacijama, razumijevanja i kori\u0161tenja apstraktnih situacija te kori\u0161tenje znanja za savladavanje novih situacija. Koncept inteligencije danas obuhva\u0107a skup razli\u010ditih individualno neovisnih intelektualnih sposobnosti.<\/p>\n\n\n\n

Iako se definicije inteligencije razlikuju, mnogi se sla\u017eu da je inteligencija potencijal, a ne razvijena sposobnost.<\/p>\n\n\n\n

Kako se mjeri inteligencija?<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

IQ testovi se sastoje od niza zadataka kojima se mjeri sposobnost povezivanja apstraktnih ideja, u\u010denje, te savladavanje novih situacija. Najpoznatiji su testovi inteligencije Stanford-binet IQ test i Wechsler IQ test.
Inteligencija se u po\u010detku ra\u010dunala kao omjer mentalne dobi i stvarne dobi, pomno\u017eeno sa 100. Npr. ako dijete koje ima 10 godina rije\u0161i test inteligencije na razini koju posti\u017ee prosje\u010dan dje\u010dak od 14 godina tada bi njego IQ bio 14\/10=1,4 x100 = 140.<\/p>\n\n\n\n

Dana\u0161nji testovi ne uklju\u010duju izra\u010dun mentalne dobi ve\u0107 se rezultat testa izra\u017eava kao IQ. IQ se danas izra\u010dunava uspore\u0111uju\u0107i postotak ljudi za koje se o\u010dekuje da \u0107e ostvariti prosje\u010dne rezultate a zatim se radi krivulja normalne distribucije, \u0161to zna\u010di da bi ve\u0107ina ljudi bila u tom prosje\u010dnom rasponu, na sredini krivulje te je najve\u0107a vjerojatnost da se ostvare na testu upravo takvi rezultati.<\/p>\n\n\n\n

Zanimljivi mitovi i \u010dinjenice o inteligenciji<\/strong><\/p>\n\n\n\n